Vrste topova i njihovo postavljanje na Jahorini
- vip-jahorina.org
Kako se klima u nasim krajevima mjenja, dolazi do potrebe da se na skijalistima obezbjedi snjezni uslovi koji ce posjetiteljima garantovati skijanje/bordanje ili jednostavno ugodan boravak. U ovom blogu bi vam rado objasnio na kojem principu rade koji topovi.
Niskotlacni topovi
Ugradjeni ventilator raspiruje zrak iz neposrednog okolisa kroz jednu veliku cijev (niskotlacni dio topa). Svaki top ima svoj kompresor koji stvara dovoljnu kolicinu pritiska. Na kraju cijevi se voda pod pritiskom (8-20 bar) kroz fine dizne rasprskva i zajedno sa zrakom raznosi prije nego sto voda padne na zemlju i zaledi se (kristalizira). Pri ovom procesu se koriste tzv. „nukleatori“ koji ubrzavaju kristaliziranje vode i zraka. Napomena: nukleatori nemaju nikakve veze sa kiro-tehnickim dodacima koji omogucavaju osnjezavanje i na pozitivnim temeraturama.
Visokotlacni topovi (popularno: ZIRAFE)
Pod pritiskom pada postojece vode se sa velikom kolicinom zraka kroz dizne istiskuje nova vodena masa koja se kroz veoma brzu i ishitrenu expanzije hladnoce (zrak se siri i samim tim hladi) i proizvedenih turbulencija ledi, te se fine kapljice vode pretvaraju u snjezne kristale. Prilikom napustanja zrka kroz membrane on se naglo siri i dozivljava bukvalno sok stanje i stvaraju se ledene bakterije koje u kombinaciji sa vodom stvaraju kristale. Moderni sistemi osnjezavanja, kakve ima, odnosno ce imati Jahorina potrebuju veoma male kolicine pritiska.
Na Jahorini ce uglavnom biti postavljeni upravo opisani viskotlacni topovi. Ako znamo da se upravo zavrsava gradnja jezera i to negdje na sredini staze Praca, postavlja se pitanje kako ce onda raditi ove zirafe? Veoma jednostavno rjesenje je tu moguce. Voda se pumpa u sistem kompresora koji se dize dize iznad postavljenih zirafa. Kroz pad vode i samim tim kroz pritisak vode, omugucena je dovoljna turbulencija zraka te stvaranje snjeznih kristala.
Potrosnja struje
Veoma vazna stavka u procesu osnjezavanja je i potrosnja struje. Za 100.000 m3 vode koja bi se pretvorila u snijeg, potrebno je otprilike 300.00 kWh struje. Sa toliko proizvedenog snijega bi se prema podacima iz OC-a mogle prekriti staze sa bijelim prekrivacem od 20-30 cm. Radi usporedbe, jedan 6sjed na Jahorini potrosi oko 400.000 kWh po sezoni, ukoliko radi svaki dan.